LJUBAV NA ČETIRI NOGE
Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju status stanara i ne mogu svoje sobe opremiti vlastitim stvarima, kao što to, na primjer, mogu korisnici u Švedskoj, ističe se u istraživanju Instituta za antropologiju, naglašavajući da su problem s donošenjem privatnih stvari koje pridonose osjećaju doma - domska pravila.
Pravilo koje često pogađa starije osobe koje su imale kućne ljubimce prije dolaska u dom je da u sobama ili drugim domskim prostorima nije dozvoljeno držati kućne ljubimce. Neki domovi dodatno ističu da nije dozvoljeno hraniti golubove i druge ptice na balkonima i prozorima doma. Ispitanici u istraživanju u zagrebačkim domovima su u većem broju imali kućne ljubimce pa ih je dosta navelo kao izvor stresa pri odlaska u dom, ostavljanje kućnih ljubimaca na brigu i skrb drugima.
Brojna istraživanja potvrđuju kako kućni ljubimci imaju značajan utjecaj na psihičko, fizičko i emocionalno zdravlje starijih osoba. Tomu najviše doprinose psi. Briga i druženje s njima ujedno je i tjelovježba, dobri su za socijalizaciju, a bez ljubimaca osiguravaju i svakodnevno društvo, što je posebno važno za samce. Znanstvenici su proučavali učinak mačaka, pasa, hrčaka, ptičica, pa čak i zlatnih ribica na psihički oboljele. Kućni ljubimci su im pružali osjećaj bezuvjetne ljubavi i podrške i ublažavali brige, usamljenost i tugu.