ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU
U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE - Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi". Riječ je o projektu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike - Uprave za mirovinski sustav, s partnerom Ekonomskim fakultetom iz Zagreba, kojim su se putem istraživanja prikupljaju mikropodaci o zdravlju, umirovljenju, socioekonomskom statusu, socijalnim i obiteljskim mrežama osoba u dobi od 50+ godina.
Projekt SHARE zapravo se provodio u 27 zemalja Europe od 2004. godine, a Hrvatska mu se priključila od 2018. godine. SHARE je prva studija u Europi koja istražuje kako žive osobe starije od 50 godina te joj je cilj istražiti mnoge aspekte starenja s ciljem poboljšanja kvalitete života starijih osoba.
Negativni učinci pandemije
Profesor Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta, kao voditelj projekta, istaknuo je kako Hrvatska ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, a za suočavanje s demografskim izazovima ključni su kvalitetni podaci. Projekt se provodio putem intervjua s ispitanicima te je prikupljeno oko 11.000 intervjua osoba starosti 50+. U sklopu projekta napravljene su i dvije monografije od kojih je jednu, "Učinci pandemije bolesti COVID-19 na živote populacije 50+" predstavio profesor Ivan Čipin.
Autori su ustanovili kako su osobe starije od 50 godina lošijeg zdravlja teže dolazile do zdravstvene zaštite tijekom pandemije covida u odnosu na osobe iste dobi i boljeg zdravlja. Život u urbanim sredinama povezuje se s nešto većim šansama za otežani pristup zdravstvenoj zaštiti, dok je bolja ekonomska situacija značajno smanjila šanse da će osobi starijoj od 50 godina biti uskraćena zdravstvena skrb.
Na razini svih zemalja, najviše cijepljenih bilo je među muškarcima, najstarijoj dobnoj skupini (80+), osobama visokog stupnja obrazovanja, koji su živjeli u urbanim sredinama i nisu imali financijskih teškoća, koji su imali barem jednu kroničnu bolest, ili su poznavali nekog tko je bio hospitaliziran ili umro zbog covida. Rezultati samo za Hrvatsku slični su u svemu, osim što najviše cijepljenih nije bilo među najstarijom populacijom, već onoj od 65 do 79 godina. Također, najveći rizik od zaraze bio je u trogeneracijskim kućanstvima u kojima su ispitanici živjeli s djecom i unucima.
Odlazak djece - blagostanje
Predstavljeni su i najzanimljiviji rezultati cjelokupnog europskog istraživanja, pa tako, primjerice, ispitanici su imali višu kvalitetu života ako djeca nisu živjela s njima u istom kućanstvu, a kao moguće objašnjenje navodi se da tada roditelji imaju manje obveza (financijske) skrbi odlaskom djece.
Zanimljivo je da je svaki treći ispitanik brinuo o unučadi čak preko 30 sati mjesečno, ali i da čuvanje unuka može negativno utjecati na mentalno zdravlje bake i djedova uzrokujući stres i depresiju, a pogotovo bogatijih baka i djedova koji žive u gradu, imaju manji broj djece, i provode značajan dio slobodnog vremena čuvajući unuke.
Štoviše, djedovi više pate zbog brige o unučadi nego bake, a razlog je možda što su žene tradicionalno više naviknute na brigu o djeci od njih. Na kraju konferencije održana je panel rasprava „Ekonomski, zdravstveni i socijalni izazovi demografskog starenja -spoznaje iz studije SHARE" na kojoj je državni tajnik iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava Ivan Vidiš istaknuo kako njegovo ministarstvo koordinira projekt „Zaželi" za koji će se osigurati oko 100 milijuna eura i u okviru kojeg je zaposleno 80.000 žena za pomoć starijim osobama u kući. Profesor Čipin je naglasio da je usamljenost jedan od najvećih problema starijih osoba te da bi trebalo djelovati proaktivno, programom aktivnog starenja. V.B.
