IVAN SERDAR, RAVNATELJ HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Ivan Serdar je ravnatelj HZMO-a od 2019., od svoje 35. godine života, diplomirani ekonomist, koji uspješno upravlja najvećim hrvatskim fondom i brojnim poslovima koji su pridodani ovoj ogromnoj državnoj instituciji. Ove godine na leđima su mu uz obiteljske mirovine i brojne druge izmjene u mirovinskom sustavu.

• Vlada RH je uoči uvođenja novog modela obiteljskih mirovina najavila kako će povećanje od 10 posto automatski primiti oko 136 tisuća korisnika, a da će 155 tisuća korisnika moći dobiti dio mirovine preminulog partnera. Koliko je, prema posljednjim podacima kojima raspolaže HZMO, korisnika koji su ostvarili jedno i drugo pravo? Koliko prosječno traje proces od predaje zahtjeva za priznanje prava za isplatu dijela obiteljske mirovine pa do donošenja rješenja, a na kraju i do isplate?

Prema posljednjim podatcima, za 219.792 korisnika automatskim je putem povećana obiteljska mirovina za 10 %, u skladu s najnovijim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. Do 27. travnja 2023. zaprimljeno je 117.018 zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, a riješeno je više od 50 tisuća zahtjeva. U prosjeku, dnevno se donese približno 800 rješenja za isplatu dijela obiteljske mirovine, a cilj nam je da se većina zahtjeva riješi do kraja lipnja. Duljina trajanja postupka ovisi o tome jesu li svi podatci u predmetu kompletirani, te o složenosti samog predmeta. Naime, kao uvjet za isplatu dijela obiteljske mirovine propisano je da se podnositelju zahtjeva prizna pravo i na starosnu i na obiteljsku mirovinu. Stoga se, u slučaju da podnositelju zahtjeva nije priznato jedno od tih prava, prethodno utvrđivanje činjeničnog stanja prije svega odnosi na kompletiranje podataka o stažu i plaći, ali i o drugim činjenicama o kojima ovisi stjecanje prava.

Da bi postupak tekao što brže i jednostavnije, razvili smo aplikaciju koja omogućuje donošenje rješenja za ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine u kratkom roku, naravno, uz pretpostavku da je ranije priznato pravo na obje mirovine, kao i da su u bazi podataka HZMO-a ažurirani svi potrebni podatci koje koristi aplikacija. Aplikacija je velikim dijelom automatizi-rala poslovni proces, što postupak donošenja rješenja ubrzava i smanjuje mogućnost pogreške. Uz to, kontinuirano poduzimamo razne mjere s ciljem racionalizacije poslovanja, kako bi se o pravima osiguranika i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja donijela rješenja u propisanim rokovima. Redovna mjesečna isplata DOM-a uspostavlja se u mjesecu donošenja rješenja, a zaostaci se isplaćuju naknadno.

Zadovoljni smo efikasnošću u postupanju, posebice uzimajući u obzir da se uobičajeno početkom godine zaprima veći broj zahtjeva za ostvarivanje prava o kojima se odlučuje u HZ-MO-u, pretežito zbog zahtjeva za priznanje prava na mirovinu osiguranika kojima je radni odnos prestao s 31. prosinca, a koji žele ostvariti pravo na mirovinu s 1. siječnja, a u razdoblju do 28. veljače svake godine zaprimaju se i zahtjevi za nastavno ostvarivanje prava na doplatak za djecu.

• Osobe starije životne dobi često nisu dovoljno informirane o svojim pravima, pa tako ima i onih koji ne dostave potrebnu dokumentaciju, npr. prilože zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, a nisu priložili zahtjev za priznanje prava na osobnu ili obiteljsku mirovinu, ili čak zatraže prava koja im ne pripadaju. Koliko je do sada doneseno rješenja kojima se odbijaju zahtjevi za isplatu dijela obiteljske mirovine te koji su najčešći razlozi odbijanja?

Od preko 50 tisuća dosad riješenih zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, oko 87 posto je pozitivno riješeno, a 13 posto negativno. Naše analize pokazuju da je najčešći razlog odbijanja zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine činjenica da podnositelji zahtjeva nemaju navršenih 65 godina života, što je jedan od osnovnih uvjeta, potom da njihova osobna mirovina iznosi više od 80 AVM-a, što trenutačno iznosi 868,80 eura, i treći najčešći razlog je to što je obiteljska mirovina koja im se isplaćuje u punom iznosu povoljnija od isplate osobne mirovine zajedno s dijelom obiteljske mirovine.

Što se tiče informiranja korisnika, napominjem da je HZMO u prva tri mjeseca 2023. godine proveo vrlo uspješnu informativnu kampanju o novom modelu obiteljskih mirovina, koja je uključila emitiranje radijskog spota na nacionalnim i lokalnim radijskim postajama i online kampanju na društvenim mrežama, u kojoj su nam ciljna javnost bili mlađi članovi obitelji umirovljenika, kako bi mogli svojim roditeljima i/ili članovima obitelji prenijeti informacije vezano uz novi model obiteljskih mirovina.

Također, osigurali smo medijsku vidljivost kroz gostovanja u TV i radijskim emisijama, tiskani su i distribuirani plakati, ostvarili smo uspješnu suradnju s umirovljeničkim udrugama te smo održali brojne radionice i predavanja u domovima za starije (i nemoćne) osobe diljem Hrvatske, na kojima su naši stručnjaci upoznali korisnike s najvažnijim informacijama o ostvarenju prava. Svakako će se informiranje kontinuirano provoditi tijekom cijele godine.

Rast prihoda od doprinosa

• Od uplaćenih doprinosa radnika ne mogu se pokriti svi iznosi za isplatu mirovina. Mnogi ekonomisti naglašavaju kako je rupa koja se mora pokrivati iz državnog proračuna sve veća. Očito nije dovoljno poznato da se i sada mirovine po posebnim propisima isplaćuju iz državnog proračuna, ali to statistički nije dovoljno pojašnjeno. SUH-ovo stajalište je da se sve mirovine na razini pojedinca razdvoje na dio stečen radom prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, te na dio stečen po posebnim propisima. Kakvo je Vaše stajalište?

Odgovor na ovo pitanje ne može se gledati samo s jednog aspekta. Više je čimbenika koji utječu na pokrivanje iznosa mirovina doprinosima, odnosno na broj korisnika mirovina i broj osiguranika. Globalno gledajući, Hrvatska nije izuzeta od trendova koji su prisutni u svijetu, primjerice kretanje radnika, migracije stanovništva, starenje stanovništva, nedostatak radne snage i dr. Unatoč tomu, posljednjih godina bilježimo povećanje prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje, pa su tako, primjerice u 2013. godini prihodi od doprinosa pokrivali 52,33 % rashoda za mirovine, a taj se postotak povećavao iz godine u godinu te su tako u 2022. godini prihodi od doprinosa pokrivali 60,01 % rashoda za mirovine. Naravno, istovremeno se smanjivao postotak financiranja rashoda za mirovine iz općih prihoda i primitaka proračuna.

Podsjećam da su izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. ukinute odredbe o razdvajanju mirovina na dio mirovine za staž osiguranja, koji se financira iz doprinosa osiguranika, od dijela mirovine koja je određena pod povoljnijim uvjetima i/ili na povoljniji način, a koji se financira iz državnog proračuna. Uveden je i pravni temelj prema kojemu se od 2017. godine nadalje to pitanje uređuje pravilnikom, kojega donosi ministarstvo nadležno za mirovinski sustav uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, a kojim se potpuno transparentno uređuje način utvrđivanja visine sredstava kojim se financira dio mirovine stečen pod povoljnijim uvjetima.

Pravilnikom je propisano i da se visina obveza za svaku poslovnu godinu utvrđuje godišnjim financijskim planom HZMO-a koji je sastavni dio proračuna RH. Visina sredstava za financiranje dijela mirovine koja se ostvaruje pod povoljnijim uvjetima od 2017. godine više ne utječe na visinu mirovine korisnika koji je pravo stekao pod povoljnijim uvjetima, jer je ukinut različiti način usklađivanja tih dijelova mirovina i mirovine su opet vraćene u jedinstvenu cjelinu, ali je na temelju provedbe Pravilnika nedvojbeno vidljivo koliko se sredstava ukupno izdvaja iz državnog proračuna za financiranje dijela mirovine za svaku pojedinu kategoriju korisnika koji pravo stječu pod povoljnijim uvjetima.

Dakle, posve je jasno vidljiva visina sredstava koja se izdvajaju za te korisnike iz državnog proračuna, a da to ne utječe na svotu mirovine korisnika, a ujedno su posve transparentno vidljiva i iz financijskog plana HZMO-a visina tih sredstava i ona se mogu pratiti za svaku poslovnu godinu. Naša evidencija upućuje na povećanje broja osiguranika, uz istodobno stabiliziranje broja umirovljenika te povećanje staža kod novih korisnika mirovine. Naime, u razdoblju od 2016. do 2023. očito je značajnije povećanje zaposlenosti, što se vidi i u povećanju broja osiguranika s 1.440.188 u 2016. godini na 1.641.610 u travnju 2023., čime je povećan omjer osiguranika u odnosu na umirovljenike s 1,17 na 1,34.

Povoljniji povratak u prvi stup

• Lani je oko 71 posto svih novoumirovljenih izabralo povrat u prvi mirovinski stup te se stoga iz mirovinskih fondova drugog obveznog stupa vraća njihov novac. Koliko to iznosi godišnje, a koliko kad se pribroji prikupljenim doprinosima iz plaća? Smatrate li da je hrvatski mirovinski sustav održiv?

Hrvatski mirovinski sustav od 1. siječnja 1999. uređen je kao mješoviti javno-privatni sustav, uveden je kombinirani trostupni mirovinski sustav radi osiguranja dugoročne održivosti i primjerenosti mirovina. Prema ciljevima, zadaća I. stupa je osigurati osnovnu razinu socijalne sigurnosti, u kojem osobe koje su trenutačno zaposlene uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju kojih se isplaćuju mirovine sadašnjim umirovljenicima, a II. i III. stup trebaju osigurati ukupno višu razinu mirovine, ovisno o doprinosu osiguranika.

Osim doprinosima osiguranika, I. stup mirovinskog osiguranja financira se i iz državnog proračuna. Od 1. siječnja 2019. zakonskim izmjenama omogućeno je svim osiguranicima koji su osigurani u oba mirovinska stupa da u postupku ostvarivanja prava na mirovinu izaberu žele li ostvariti mirovinu samo iz I. stupa ili iz oba obvezna mirovinska stupa. Za očekivati je da će s izjednačenjem razdoblja uplaćivanja doprinosa u oba stupa i omjer povrata u I. stup usporiti. Za primjer možemo navesti korisnike osnovnih mirovina - nove korisnike, koji idu u mirovinu s približno 34 godine mirovinskog staža. Naime, razdoblje koje su proveli u II. stupu relativno je kratko - svega 20 godina, stoga je i logično da su omjeri povratka u I. stup trenutačno povoljniji.

Vlada Republike Hrvatske je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. predvidjela poduzimanje mjera za analizu stanja mirovinskog sustava i mogućnosti daljnjeg unapređenja istog na temelju kojih će se, nakon provedenih kvalitativno i kvantitativno dostatnih analiza sredstava potrebnih za provedbu kao i mogućih učinaka na državni proračun, uz sagledavanje dugoročnih financijskih i društvenih kretanja, zaključiti o potrebi daljnjih izmjena zakonskog okvira u svrhu povećanja adekvatnosti mirovina i održivosti mirovinskog sustava.

•    Mirovinski javni fond je imao velike vrijednosti u nekretninama i dionicama. Kakva je sada situacija, koliko je „težak" mirovinski fond? Što sadrži njegov portfelj?

Dionice i udjeli u trgovačkim društvima čiji je imatelj HZMO dio su državne imovine kojom upravlja u svojstvu zakonskog zastupnika Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Društvima iz portfelja HZMO-a koja su na popisu društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku tijekom 2022. upravljalo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom i Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. Administrativ-no-tehničke poslove vezane uz gospodarenje i upravljanje dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava čiji je imatelj HZMO obavlja Hrvatsko mirovinsko osiguranje d.o.o. za poslovno savjetovanje (HMO d.o.o.).

Uspjeh državnih društava

•    Posljednjih godina HZMO je osnovao i dvije značajne institucije - HMID / Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo i, kasnije, HRMOD / Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo. Bilo je, naravno, i otpora iz financijske industrije, ali oba društva dobro funkcioniraju. Možete li pojasniti razloge i učinke osnivanja oba društva?

Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo (HMID) osnovano je 1997. godine od strane pravnih prednika današnjeg HZMO-a. HMID od 1998. ima odobrenje za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima, a od 2014. ima odobrenje HANFA-e za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, odnosno upravljanje njihovom imovinom, upravljanje rizicima i vrednovanje imovine tih investicijskih fondova te ostale poslove dozvoljene Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima i odobrenjem nadzorne HANFA-e. HMID je do danas osnovao dva alternativna investicijska fonda - Kapitalni fond d.d. i HMID PLUS i oba su namijenjena profesionalnim i kvalificiranim ulagateljima, a investicijski cilj im je povećanje vrijednosti imovine na dulji rok. Ulaganje imovine je pretežito u uvrštene vlasničke vrijednosne papire odnosno dionice, i uglavnom su to dionice domaćih tvrtki i kompanija iz srednje i istočne Europe (CEE regija). Imovina fondova izložena je tržišnim rizicima, ali su oni u ovom slučaju ublaženi sektorskom i geografskom diverzifikacijom portfelja, što dovodi do dugoročno viših prinosa od drugih klasa imovine.

Smisao HMID-a je isti kao i svih društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima na tržištu, a to je osnivanje i profitabilno upravljanje alternativnim investicijskim fondovima. HMID kroz čitav vijek svog poslovanja ostvaruje pozitivne rezultate, a uspješnosti fondova pod upravljanjem te ispunjavanju investicijskog cilja svjedoči i činjenica da je Kapitalni fond od osnutka pa do konca 2022. godine ostvario prosječni godišnji rast imovine od 7,44 %, a HMID PLUS 36,74 %. Ti rezultati svrstavaju HMID među uspješne upravljače alternativnim investicijskim fondovima na domaćem tržištu kapitala.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD) osnovao je HZMO 2020. godine kako bi građanima ponudilo mogućnost izbora mirovinskog osiguravajućeg društva za isplatu mirovine iz II. stupa. HRMOD je dioničko društvo koje na temelju individualne kapitalizirane štednje građana isplaćuje mirovine iz II. i III. stupa, te mirovine na temelju individualnih izravnih jednokratnih uplata osoba u HRMOD. Kada je HRMOD započeo s radom 2021. godine, na tržištu je porasla konkurentnost u dijelu isplate mirovina iz II. i III. stupa mirovinske štednje, što za buduće korisnike mirovina osigurava širu ponudu mirovinskih programa. Također, cilj HRMOD-a je pružanje svih relevantnih informacija o mirovini iz II. i III. stupa i posredno povećanje financijske pismenosti po pitanjima mirovinskog osiguranja, kako bi građani preuzeli veću odgovornost u osiguravanju svojih budućih mirovinskih primanja.

HRMOD je prve mirovine isplatio za veljaču 2021. godine. Tijekom prve dvije godine poslovanja Društvo je intenzivno radilo na uspostavljanju materijalno-prav-nih pretpostavki za poslovanje Društva, uspješno ispunilo zadane planske veličine u pozicioniranju na tržištu, a što je najbitnije uredno ispunjavalo sve svoje obveze u skladu sa sklopljenim ugovorima o mirovini.

Igor Knežević