¸

Kako je penzija postala socijala

Kada se osvrnemo na prošlu, 2022. godinu ne možemo reći da su se dogodili ikakvi ključni pomaci u kvaliteti života umirovljenika, pa i unatoč činjenici da je Vlada RH doista pokazala sluha i ograničila cijene energenata, ali i isplatila tri dodatka na mirovine, takozvani energetski, antiinflatorni i na kraju godine još jedan bonus dodatak, tzv. klimatski, što je dosad nezabilježeno u hrvatskoj povijesti. Uz to je isplaćen i tzv. covid dodatak sredinom 2021. godine, pa su zapravo isplaćena čak četiri dodatka u razmaku od godinu i pol dana.

Vladine mjere u 2022. godini su bile gašenje velikog požara inflacije i katastrofa je spriječena, ali i dalje vatra ne da tinja, već gori, jer realno umirovljenici ne žive bolje nego godinu ranije, a u većini slučajeva žive i gore, čast izuzecima kao npr. bivšim akademicima HAZU-a ili saborskim zastupnicima kojima je posljednje usklađivanje mirovine od 6,18 posto podiglo mirovine preko 600 kuna mjesečno.

Potrebna 13. mirovina

Zanimljivo se i pozabaviti isplatama dodataka na mirovinu koji su onima do 1.850 kuna mirovinskih primanja donijeli ukupno dodatnih 3.600 kuna u 2022. godini, a onima u kategoriji do 4.360 kuna dodatnih 1.200 kuna. No, i tih 3.600 kuna za najsiromašnije kad se podijeli na 12 mjeseci je tek 300 kuna mjesečno, pa i to nije neki velika pomoć s obzirom da su troškovi života u prošloj godini porasli mnogostruko više. Za one u najvišoj kategoriji, povišica ispadne tek 100 kuna mjesečno. Zbog toga SUH ustraje i u povratu duga umirovljenicima zbog krivo izračunate prve AVM još 1999. godine i povećanju mirovina za 10,5 posto, ali i uvođenju nove formule usklađivanja mirovina koja bi preokrenula trend daljnjeg opadanja udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći.

Za isplatu četiri jednokratna dodatka na mirovinu potrošeno je oko dvije milijarde kuna što čini preko polovice mjesečnog iznosa koji se isplaćuje iz mirovinskog fonda za sve mirovine. Isplate dodataka pretvorile su hrvatski mirovinski sustav u neku vrstu socijalne pomoći, koja će ovisiti o dobroj volji Vlade, koja jednu godinu može isplatiti dodatak/e, a drugu ne.

SUH takvu politiku smatra pogrešnom te predlaže da se uvede trajno rješenje pomoći umirovljenicima na način da se uvede 13. mirovina, koja bi kroz određeno vrijeme utjecala na povećanje mirovina, kao i na višu adekvatnost, odnosno smanjivanje jaza između plaća zaposlenih i mirovina. To ne znači daje SUH protiv isplate i raznih dodataka na mirovine, no potrebno je utvrditi sustav koji je zakonom zajamčen.

Mađari i Poljaci znaju kako

Isplata 13. mirovine nije nepoznata u Europskoj uniji, pa su tako naši susjedi Mađari uveli zanimljivo rješenje 2021. godine, kada su svi umirovljenici u ožujku dobili 13. mirovinu, koja je iznosila 25 posto njihove mirovine iz siječnja, zatim im je u ožujku 2022. isplaćeno 50 posto mirovine iz siječnja, ove godine isplatit će im se 75 posto mirovine, a od 2024. godine nadalje dobivat će cijelu jednu dodatnu mirovinu.

Mađarska Vlada tako je odlučila pomoći umirovljenicima postupno, svake godine osiguravajući više novca za potrebe umirovljenika. I na Cipru svaki umirovljenik u prosincu dobije 13. mirovinu, svojevrsnu božićnicu, te je riječ o iznosu prosječne mirovine kroz tih 12 mjeseci u godini.

Dakako, u mađarskom i ciparskom slučaju 13. mirovina varira od umirovljenika do umirovljenika, ovisno o visini njegove mirovine, no primjerice u Poljskoj je na snazi drugačiji sistem 13. mirovine, u kojem oko 10 milijuna umirovljenika dobiva jednak iznos, a koji je izjednačen s iznosom najniže mirovine u toj zemlji, te se svake godine povisuje. Taj sustav uveden je 2019. godine, a zanimljivo je i da 13. mirovina ne ulazi u ukupni obračun prihoda umirovljenika, što je važno kod ostvarivanja nekih drugih prava i pogodnosti za umirovljenike.

Mnoge savezne države u SAD-u također imaju sustav 13. mirovine s varirajućim iznosima, primjerice država Illinois isplatila je u srpnju 2022. godine svim umirovljenicima 23,6 posto prosječne lipanjske mirovine. Zanimljivo je kako se 13. mirovina u toj državi osigurava doprinosima radnika u iznosu od 0,62 posto plaće, no zbog toga što broj radnika pada u odnosu na broj umirovljenika svake godine opada i postotak 13. plaće. U Hrvatskoj je pak trend suprotan jer zaposlenost raste, a nažalost zbog korone i siromaštva umirovljenika je sve manje, te kad bi se primjenjivao ovaj model, tada bi 13. mirovina u našoj zemlji rasla.

Sustav, NE improvizacije

Za isplatu 13. mirovine odlučili su se i neki američki gradovi, pa primjerice grad Detroit redovito isplaćuje tzv. 13. mirovinu svim umirovljenicima.

Na kraju, pojam 13. mirovina ne mora nužno značiti da umirovljenik dobiva jednu cijelu dodatnu mirovinu, već ti iznosi mogu biti i niži. Dakako, razlika je od države do države, koliko su razvijene i bogate i koliko iznose mirovine, a s obzirom da su u Hrvatskoj mirovine među najnižima u EU (tek 381 eura), vrijeme je da se pronađu modeli koji će popraviti financijsko stanje hrvatskih umirovljenika.

Ostati na dodacima znači poistovjetiti mirovinu sa socijalnom potporom, a ne s radom zarađenom zaštitom u starosti. Dodatak, također, može biti predmetom političke manipulacije, dok bi 13. mirovina trebala biti ugrađena u hrvatsko zakonodavstvo kao stalna isplata svake godine, a ne da ovisi o političkoj volji vladajućih kao što je slučaj bio upravo s isplatama četiriju dodataka u Hrvatskoj. K tome, ona ne bi pokrivala tek polovicu umirovljenika, već sve, jer bi svatko imao pravo na svoju 13. mirovinu, a da je u zadnje dvije godine i bila uvedena u iznosu od 25 posto, ne bi koštala proračun više od isplaćena četiri dodatka samo za neke. Također, inflacija kroji sudbinu svih tanjura, a ne samo nekih.

Igor Knežević

 

Nazovite nas: 01/4614-204
Pišite nam: suh-pov@hotmail.com
Povezano zagrebačke novosti

Jesmo li se otuđili od drugih?

Malo je potrebno da čovjek postane tužan, depresivan ili izgubi motivaciju. Svi smo različiti pa stoga i na život gledamo različito. Ono što nekoga...

Stanujem u plavom ananasu

GRAD ZA DEMENTNE Starenje stanovništva i sve veći udio starijeg stanovništva u općoj populaciji postali su globalni izazovi. Sigurno jedan od boljih...

NAJVAŽNIJI LJUDSKI ORGAN

Sedam savjeta za bolje zdravlje mozga > Budite u pokretu. Najbolji savjet koji se može dati u cilju održavanja mozga zdravim i mladim je aerobič-na...

Čuvanjem unuka do depresije?

ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE...

Slijedite svoje snove!

Odlazak u mirovinu trenutak je kad treba pogledati unatrag i prisjetiti se svakog propuštenog sna za koji smo rekli: "Možda jednog dana kad odem u...

Tko će doživjeti stotu

Prema podacima američke agencije CIA, procijenjeni najduži prosječni životni vijek u trenutku rođenja imaju građani Monaka sa 89,64 godine, slijedi...

U starosti je prirodno biti nagluh?

KAKOFONIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Neželjeni ili štetni zvukovi, odnosno buka, je jedno od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj...

Tužna starost bez brižnih kćeri

Stiglo je proljeće, oko nas je sve više raznobojnih procvjetalih voćki i poljskog cvijeća. S prvim sunčanim zrakama s dužim danima, dobili smo i...

Zijevaš glasno, podriguješ, kopaš nos...

ŠTETNE NAVIKE Ima tenisača koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju sa svojim sakoom i onih čije obrve naglo odskoče...

Vau i mijau za sreću

Odlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Umirovljenjem dobivamo novu ulogu u životu na koju se trebamo...

Nema zdravlja bez svakodnevnog kretanja

Nakon novogodišnjih blagdana obično poraste broj novootkrivenih dijabetičara. Naime, broj oboljelih od šećerne bolesti povećava se u svim krajevima...

Stres kao okidač bolesti

„Tko želi ostati snažan, zdrav, živjeti duže, mora biti umjeren u svemu. Boraviti na svježem zraku, brinuti se o svom tijelu, raditi tjelesne...

Zagrebački domovi bez ljubimaca

LJUBAV NA ČETIRI NOGE Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju...

Zvuk koji ubija

BUKA KAO ZDRAVSTVENI RIZIK Uhvaćeni smo u opasnu mrežu prekomjerne buke. Bez obzira radi li se o glasnom, iznenadnom zvuku ili o stalnom, jakom...

NAZOVI, PIŠI, DOĐI: PRAVNA POMOĆ STIŽE

Sve o novom modelu obiteljskih mirovina Prva od tri radionice u sklopu projekta „Nazovi, piši, dođi: pravna pomoć stiže" koji je financiran od...

Nema siromaške potpore bez bankovnog računa!

NACIONALNA NAKNADA ZA STARIJE OSOBE Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 31. siječnja 2023. je uputilo na...

Tata je u pravu

TEHNOLOGIJA „PAMETNOG" STARENJA Priča sin: "Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam......

Cijene su otišle u nebo

Josip Poljugan, predsjednik Podružnice SUH-a Granešinski Novaki Josipov životni put imao je razne zavoje, koji su ga na kraju u njegovoj 74. godini...

Sastavite svoj godišnji plan

Možete li vjerovati da je prošla još jedna godina i stigla nova? Meni je vrijeme naprosto prole-tjelo... Blagdani su prošli, a s njima i odmak od...

Gladovanje može biti kobno

PRAVI RECEPT ZA MRŠAVLJENJE Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za...

Borba protiv usamljenosti učlanjenjem u SUH

Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a i voditeljica Psihološkog savjetovališta Uvijek vesela i nasmijana, Biserka svojom pojavom odmah...

Blagdane ne dočekujte sami!

Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i...

Četkicom za zube izbjegnite smrt!

BOLNIČKA OPASNOST Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati...

Trebamo li doista dodatne vitamine?

DODACI PREHRANI Iako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi...