U fokusu recentne umirovljeničke stvarnosti su siromaštvo, prijet­nja gladi i neplaćanja računa, ovršivanje mirovine, nestašice, eksplo­zija cijena energenata, inflatorni skokovi, poskupljenje cijena prehrambenih na­mirnica, manjak novca za lijekove... Reći će netko da su to stvari koja ugrožavaju ukupno stanovništvo, no kad se zna da je prosječna plaća u 2021. godini dosegla 7.333 kune, a prosječna mirovina 2.647 kuna, onda je jasno da jedan umirovlje- nik„vrijedi" samo 36,1 posto prosječnog

radnika. Kad dodamo i činjenicu da je čak 62 posto mirovina niže od hrvatske linije siromaštva od 2.927 kuna, jasno je da u promišljanju zaštitnih mjera Vlada RH treba starije osobe smjestiti u sam vrh prioriteta.

Mrvice sirotinji?

     Ali, je li to slučaj? Prvi se posljednjih tjedana u vezi umirovljenika oglasio vrh SDP-a, što nekako dođe i prirodno jer se deklariraju kao socijalno osjetljiva stranka. No, prvo je je predsjednik Peđa Grbin zagrmio kako treba izmisliti novu formulu usklađivanja mirovina i to tako da prati rast samo nekih cijena. Tako zbrkanim prijedlogom stvorio je kod umirovljenika dojam kako pojma nema kako se miro­vine usklađuju. Nakon toga je okupio bivše SDP-ove ministre Boris    Lalovca i Branka Grčića koji su predložili uvođenje inflatornog dodatka za one koji imaju plaće i mirovine ispod 4.000, po ugle­du na prošlogodišnji Covid dodatak koji su ispregovarale umirovljeničke udruge Sindikat i Matica. Ali, po njima bi taj doda­tak Vlada isplaćivala u ratama od po 200 kuna? Ludnica, zar ne! Naime, podsjetimo se kako je Grbin lani krajnje sarkastično popljuvao taj dodatak naglasivši kako je to „besramno bacanje mrvica sirotinji".

     A sada, eto, predlaže isto, pa čak ne u komadu, već na obroke!?

Prepisana „lekcija"

     U međuvremenu je Grbin nešto naučio o usklađivanju mirovina, pa je„ dopustio Grčiću da na konferenciji za novinstvo prezentira prijedlog umirovljeničkih udruga, ali u okljaštrenom obliku.„Predlažemo da se ubuduće koristi sto posto vrijednosti višeg faktora, pa ako je inflacija veća od

rasta plaća, mirovine će se usklađivati sto posto po stopi inflacije, a ako je veći rast plaća usklađivat će se sto posto po stopi rasta plaća", pojasnio je Grčić. Sin­dikat umirovljenika je u svojem starom prijedlogu pridodao da siromašniji tre­baju dobiti više, odnosno usklađivanje od 120 posto povoljnijeg indeksa za one s mirovinama do 2.000 kuna, a od 110 posto za mirovine od 2.000 do 4.000 kuna. Dakle i tu je „prepisana" lekcija, ali k tome obrezana.

     Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte založila se pak da pravo na vaučere od 200 kuna za plaćanje režija (energenata) treba proširiti na umirovlje­nike, jer sada ih prima samo oko 60 tisuća kućanstava u Hrvatskoj, ali uvjeti su po­prilično strogi - pravo na njih imaju samo korisnici zajamčene minimalne naknade ili osobne invalidnine. To je apsurdno, tvrdila je Peović, jer u Hrvatskoj ima više od 600 tisuća umirovljenika koji su ispod granice siromaštva. Peović je promašila za kojih stotinu tisuća umirovljenika, jer je u stvarnosti riječ o 700.000 umirov­ljenika ispod hrvatske linije siromaštva. Ipak, gledala je, vidjela je.

Hreljin poučak

     A što je predložio notorni Silvano Hrelja, kao dežurni trbuhozborac umirovljenika? On bi da ne postoje mirovine niže od 2.000 kuna, ali samo za one koji nemaju više nekretnina ili ne„iznajmljuju apartmane", jer onda to, kaže, „ne bi bilo pošteno". Hrelja dodaje kako se umirovljenici"boje dužničkog ropstva, da neće imati dovoljno sredstava, da neće moći platiti struju i vodu, jer većina umirovljenika je odgo­vorna prema svojim obavezama. Oni će prije ići na to da plate račune, a na sebi će štedjeti. Ili će štedjeti na lijekovima, ili na prehrani, ili na grijanju. To za njihovo zdravstveno stanje nije dobro".

     Druge stranke šute, kao da ne prepo­znaju starije stanovnike ili 1,2 milijuna umirovljenika kao svoju potencijalnu glasačku mašineriju. Jedino Mostov Marin Miletić kaže kako nas je „sve ma­nje i manje - ostat ćemo sami mi ovdje u Saboru i umirovljenici". Je li stvarno nestao interes političkih stranaka za stvarni život, za gorčinu i poniženje njezinih najugroženijih stanovnika - starijih osoba?

I sindikati aktivnih radnika djeluju ne­ zainteresirano za one koji im po 40 godina plaćaju visoku članarinu i od 2 posto bruto osobnog dohotka. Jedino se ovih dana oglasio Krešimir Sever iz NHS-a koji je i kroz dijalog s kolegama iz Sindikata umirovljenika pre­poznao problem i upozorio:„Prošlogodišnji rast mirovina izgubio se na povećanju cijena. Samo hrana je poskupjela 8,1 posto. Umirovljenici su najugroženija skupina i država im mora pomoći!"

Što traže umirovljenici

     Umirovljeničke udruge, Sindikat i Ma­tica za zajedničkim su stolom sačinili listu svojih prijedloga za hitne mjere pomoći umirovljenicima. Na prvom je energetski dodatak od 400 kuna (mirovine do 2.000 kn), 300 kuna (mirovine od 2.000 do 3.000 kn) i 200 kuna (mirovine od 3.000 do 4.000 kuna), čime bi najugroženijima osigurali toplu vodu i vatru na štednjaku. Drugo, to je ponovna isplata Covid dodatka za 2022. godinu pod istim kriterijima i uvje­tima kao i lani; računice postoje, neće biti teško hitno provesti. Jer, baš brzina pomoći je hitna. Svaki građanin Srbije već je dobio po 100 eura, a svi umirovljenici u Sloveniji s mirovinama nižim od 1.000 eura dobili su po 150 eura.

     Treći je zahtjev hitna promjena mo­dela usklađivanja mirovina, jer postojeći vodi ka stalnom padu realne vrijednosti, pa je potrebno usklađivati s povoljnijim indeksom rasta inflacije/cijena ili plaća, i to u stopostotnom iznosu. No, kako bi se pomoglo najsiromašnijima, Sindikat predlaže da se za mirovine do 2.000 kn usklađuje sa 120%, a za mirovine od 2.000 do 4.000 kuna za 110%.

Danak u smrti

     Umirovljeničke udruge također tra­že uvođenje preventivnih sistematskih zdravstvenih pregleda za sve starije od 65 godina, jer je bitno porasla smrtnost starijih osoba i umirovljenika od korone, pa bi trebalo spriječiti moguću pandemiju onkoloških, kardioloških i mentalnih obo­ljenja. I, peto, nitko ne smije biti gladan. Treba organizirati javnu pripremu toplih obroka i putem Crvenog križa i Caritasa organizirati distribuciju na lokalnoj razini i dostavu onima koji su gladni. Bez ikakve birokracije, papira i molbi. Gladan si, jedi.

I, naposljetku, kao šesta mjera se predlaže povećanje osobnog odbitka na dohodak sa 4.000 na 5.000 kuna, jer i tu ima prostora za disanje. Naravno, bilo bi dobro zamrznuti 50 glavnih pre­hrambenih proizvoda te smanjiti PDV na prehrambene proizvode. Bilo bi dobro i omogućiti rad umirovljenika u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine, pa bi se i tu našlo prostora i potrebe na tržištu rada.

     Bilo bi dobro kad bi Vlada oprala uši. Kad bi otvorila oči. Kad bi vidjela ogorčenje i poniženje starijih građana, prepozna­la glad i strah, nesigurnost i depresiju, nadolazeće nestašice, prazne smočnice, kontejnere kao prehrambene resurse, kante za smeće za sakupljače boca, osamljene i zaboravljene starice i starce s mizernim mirovinama, kad bi Vlada vidjela, čula i djelovala. Bilo bi dobro. Kad bi otvorili zatamnjena stakla svojih automobila i pogledali van.

Jasna A. Petrović