MIROVINE IZ BIVŠE JUGOSLAVIJE

Slovenija, Hrvatska pa onda ostali, tako je glasio poredak ekonomske razvijenosti republika u bivšoj Jugoslaviji, a takav odnos zadržao se i danas. No, nešto jako bitno se promijenilo, a to je kvaliteta života umirovljenika i sam odnos vladajućih prema umirovljenicima u novonastalim državama.

Puno faktora utječe na kvalitetu života prosječnog umirovljenika, ali dva su presudna: iznos mirovine i cijene. A da bi slika bila potpuna, i da bi se pokazalo koliko država osigurava kvalitetu života umirovljenicima, u obzir se uzima i koliki su prihodi prosječnog umirovljenika u odnosu na prosječnog radnika. Pogađate, nakon pročitanog naslova i ovog uvoda, Hrvatska po tim pokazateljima pada na samo dno država bivše Jugoslavije.

Udjel plaća i mirovina

Slovenija kao najrazvijenija država bivše Jugoslavije može biti uzor svima, prije svega zbog visina mirovina, ali i primjerenog udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Tako je prosječna neto plaća u Sloveniji za veljaču 2023. iznosila 1.391,65 eura, a prosječna mirovina 792 eura, što čini udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 56,9 posto.

U Hrvatskoj je pak prosječna neto plaća u veljači 2023. iznosila 1.106 eura, a prosječna mirovina u istom mjesecu 388,31 euro, što čini 35,1 posto plaće, te nas svrstava na samo dno, ne samo zemalja bivše Jugoslavije, nego i čitave Europske unije. Ono što dodatno bode oči je što je slovenska prosječna neto plaća „samo" 25,8 posto veća od hrvatske, ali je zato slovenska prosječna mirovina veća od hrvatska za 104 posto! Porazno i alarmantno.

A udjel mirovine u plaći u Hrvatskoj će još i padati zbog štetne formule usklađivanja hrvatskih mirovina, a ako se ostvari i najavljena porezna reforma ministra Primorca, kojom se praktički potiče rast broja korisnika najnižih mirovina u budućnosti, udjel će možda pasti ispod nestvarnih 30 posto.

Hrvatska se voli hvaliti kako smo iza Slovenaca uvijek bili napredni po svim ekonomskim kriterijima, no posljednjim uvećanjima mirovina u Srbiji, tamošnji umirovljenici uskoro bi se mogli izjednačiti u iznosima s hrvatskim. Naime, prosječna neto mirovina isplaćena u veljači u Srbiji iznosila je 322,44 eura, no do kraja

godine umirovljenicima je obećano uvećanje mirovine za 12 ili 15 posto te će prosječna mirovina porasti na 361 euro ili 370 eura, dok bi prosječna hrvatska mirovina do kraja godine trebala iznositi oko 420 eura.

Srbija nas prestiže

Srpske mirovine zaostaju za hrvatskima 66 eura, a do kraja godine će zaostajati 50-ak eura. Tendencija je jasna, srpski umirovljenici u skoroj budućnosti, ako se nešto ne promijeni, mogli bi imati jednake, ako ne i veće iznose mirovine od hrvatskih. Usprkos činjenici da je prosječna plaća u Srbiji u veljači bila 694 eura, a prosječna plaća u Hrvatskoj 1.106 eura, odnosno 412 eura više. Bravo još jednom za naše. Udjel prosječne mirovine u plaći u toj zemlji je pak bio 46,5 posto, što je svejedno puno više od hrvatskog udjela, ali su tamošnji umirovljenici u studenom 2022. dobili povećanje mirovina od 9 posto, a zatim vrlo brzo u siječnju 2023. za 12,1 posto. I udjel će, dakle, bitno rasti.

Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje Federacije BiH nema podatke o prosječnom iznosu svih mirovina, ali ima za tzv. „samostalnu" mirovinu, koja ne uključuje sve tipove mirovina, a ta mirovina je u veljači iznosila 317 eura, a prosječna plaća 610 eura, te je udjel te mirovine u plaći zadovoljavajućih 52 posto. Za usporedbu, kad bi gledali samo korisnike starosne mirovine u Hrvatskoj koji su imali prosječno 414,42 eura u veljači, udjel u plaći bi iznosio i dalje skromnih 37,47 posto. No, baš kao i u Srbiji, i u FBiH mirovine su znatnije rasle posljednjih godina, pa je tako samo zadnjim usklađivanjem i povećanjem u siječnju porasla preko 16 posto.

Tek 10,2 posto BDP-a

Za Makedoniju imamo podatke iz siječnja 2023. godine, kada je prosječna mirovina iznosila 287 eura, a prosječna plaća 550 eura, te je udio mirovine u plaći iznosio 52,2 posto. U Crnoj Gori je pak prosječna plaća u veljači 2023. iznosila 771 euro, a mirovina 374 eura, što je udio od 48,5 posto, opet puno bolje nego u Hrvatskoj. Ako se pogledaju europske zemlje članice OECD-a, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi preko 62 posto. Ukratko, na samom smo europskom, ali i na svjetskom dnu po ovom pokazatelju koji govori koliko tamošnjim vladama vrijedi jedan umirovljenik.

Pa kad sljedeći put čujete nekog od vladajućih političara kako hrvatske mirovine previše opterećuju javne financije, te da nema novca i prostora za povećanje mirovina, sjetite se ovoga: Hrvatska za mirovine izdvaja tek 10,2 posto BDP-a, prosjek Europske unije je 12 posto, a npr. jedne Italije gotovo 16 posto BDP-a. Novca za povećanje mirovina, dakle, itekako ima, ali nažalost nema političke volje da se poboljša standard umirovljenika i pravednije raspodijeli novac. I ne samo to, već nam prijeti i daljnje srozavanje vrijednosti mirovina.

I.K.