VLADA KONAČNO REAGIRALA

Tek što je krenula pandemija koronavirusa 2020. godine Sindikat umirovljenika Hrvatske, predviđajući kakve će sve zdravstvene i financijske posljedice imati pandemija, zajedno s Maticom umirovljenika zatražio je u svibnju te godine od Vlade isplatu tzv. solidarnog covid dodatka. Vlada nije odmah imala sluha, te joj je trebalo godinu dana (2021.) da isplati taj prvi dodatak.

Nakon toga umirovljeničke udruge su poslušane od Vlade te su u 2022. godini zbog velike inflacije isplaćena još dva dodatka na mirovine, da bi krajem godine zahvaljujući dobrim priljevom novca od turističke sezone, zahvaljujući i inflaciji, Vlada samoinicijativno isplatila i još jedan, treći dodatak u 2022. godini, a ukupno četvrti. S isplatom dodatka nastavilo se i u ovoj godini, te je krajem travnja počela isplata i petog po redu dodatka.

Nepravda prema zaposlenim umirovljenicima

Svi ti dodatci bili su praktički dobra volja Vlade, a ne zakonska obveza, a ujedno su imali i postavljene razrede, te gornji cenzus prvo od 4.000 kuna, a sada na 610 eura (4.596 kuna), te su mnogi umirovljenici koji su bili iznad cenzusa za par desetaka ili stotina kuna izostavljeni. Upravo zbog sverastućeg siromaštva umirovljenika, ali i činjenice da novca očito ima, SUH je krajem 2022. godine putem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i putem svojih medijskih kanala zatražio od Vlade da uvede 13. mirovinu, koju bi dobili svi umirovljenici i bila bi zakonski određena, a ne da se njome može politički manipulirati.

A već pri isplati prvog, tzv. covid dodatka, nanesena je velika nepravda svim zaposlenim umirovljenicima, čiji zbroj mirovine i plaće svejedno nije prelazio cenzus od 4.000 kuna, ali su zbog činjenice da su zaposleni ostali bez dodatka. SUH-u se obratilo na desetke takvih umirovljenika, zbog čega je na to upozoravao Vladu svaki put pri donošenju odluke o novoj isplati dodatka, ali Vladu očito nije bilo briga. A upravo ti umirovljenici koji su primorani raditi zbog niskih mirovina bi trebali biti prvi kojima bi se trebali isplaćivati dodatci.

Također, bizaran je i slučaj Mi-lke Kutije, bake koja je ostala bez dodatka zbog promjene adrese od strane MUP-a, iako nije znala da joj se promijenila, a cijeli život je živjela u istoj kući i redovito primala mirovinu.

Zajednica protjeranih Hrvata

No, da ne bude sve tako crno, Vlada je ipak nakon dvije godine i pet isplaćenih dodataka odlučila ispraviti jednu nepravdu. Naime, dodatke je isplaćivala umirovljenicima koji su barem dio radnog staža odradili u Hrvatskoj, no svi oni koji su cjelokupni staž ostvarili van Hrvatske nisu imali pravo na dodatak, bez obzira ako imaju prebivalište u Hrvatskoj preko 20 godina, kao jedna žena koja nam se javila iz Rijeke, koja je cijeli radni vijek odradila u BiH, ali se preselila u Hrvatsku.

Kako nas, tako i Vladu kontaktirao je i predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata (Srbije) koji je u svojim dopisima redovito isticao kako se nanosi nepravda za najmanje 300 protjeranih Hrvata iz tih krajeva, a koji imaju dva do tri puta niže mirovine. Vlada je konačno reagirala te je 25. svibnja 2023. godine usvojila „Prijedlog odluke o dopunama Odluke o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života".

Bolje ikad, nego nikad

Izmijenjenom odlukom obuhvatili su čak 38 tisuća umirovljenika koji primaju samo inozemne mirovine u iznosu do 610 eura, a imaju prebivalište u Hrvatskoj. Ipak, ima i jedan poseban uvjet, a to je da imaju prebivalište u neprekidnom trajanju od najmanje tri mjeseca prije donošenja odluke, što znači najmanje od 25. veljače 2023. godine te još jedan uvjet, da inozemnu mirovinu primaju na transakcijski račun u poslovnoj banci u Hrvatskoj.

Svi oni morat će dostaviti HZMO-u do 31. kolovoza 2023. godine dokaz o neto iznosu inozemne mirovine za mjesec travanj 2023. godine, a isplatu mogu očekivati najkasnije u listopadu ove godine.

U obrazloženju odluke navodi se kako najveći broj osoba obuhvaća korisnike mirovina iz republika bivše SFRJ, ali i da je identificiran određeni broj korisnika iz država članica Europske unije, zbog čega su radi jednakopravnog položaja obuhvaćeni i ti korisnici. Već kod donošenja odluke o isplati prvog, covid dodatka, bilo je jasno da je nanesena nepravda onima koji godinama žive u Hrvatskoj, plaćaju režije i troše svoje skromne mirovine, te je sada barem njima ispravljena nepravda.

Kako bi u narodu rekli, bolje ikad nego nikad. To najbolje znaju siromašni zaposleni umirovljenici.

Igor Knežević