UMIROVLJENIČKE UDRUGE USPJELE
Lijepo je doživjeti da premijer održi riječ. Naime, još 6. rujna 2022. je na tripartitnom nacionalnom sastanku predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović pokrenula inicijativu za ukidanje preostale dvije krizne mjere Jadranke Kosor, uvedene još prije 13 godina. Plenković je izrazio čuđenje da to još uvijek postoji u zakonima i primjeni, te je obećao da će se obje mjere proučiti i ukinuti. Ministar Marin Piletić je organizirao potrebno za ukidanje nameta za branitelje i još neke kategorije umirovljenika prema posebnim propisima, kojima se oduzimalo do deset posto od mirovine kad bi porasla na više od 3.500 kuna. Sada će se u dva navrata, 1. srpnja ove godine i 1. siječnja 2024. ukinuti taj Jadrankin krizni porez.
Ministar Primorac prihvatio argumente
Međutim, novi ministar financija Marko Primorac nije ništa poduzimao u vezi ukidanja dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto, te su umirovljeničke udruge, uputile otvoreno pismo premijeru, a nakon toga u siječnju i otvoreno pismo ministru Primorcu. I, eto, konačno je Vlada prihvatila izmjenu Zakona o doprinosima, što će pogodovati javnim financijama jer više neće morati plaćati jedan posto na mirovine iz proračuna u zdravstvenu riznicu, ali i za 32.000 umirovljenika koji su sami bili obveznici plaćanja čak tri posto dodatnog zdravstvenog doprinosa na cijelu bruto mirovinu.
Zatim, u travnju slijedi usklađivanje mirovina za 5,37 posto, a već u svibnju se očekuje već peti jednokratni dodatak umirovljenicima s mirovinama nižima od 609,75 eura, u četiri razreda kao i do sada. Sindikat umirovljenika Hrvatske drži da jednokratne socijalne potpore, koliko su korisne za najsiromašnije, dovode u pitanje karakter mirovina kao zarađenog novca vlastitim radom. Također, ocjena je kako su zanemareni u ovom davanju samci, kojih je čak 55,4 posto živi ispod nacionalne linije siromaštva. Tako je prigodom četvrte jednokratne isplate bračni par, svaki sa po 4,350 kuna mirovina, odnosno ukupno 1.155 eura, po ovom modelu smatran socijalno potrebitima, te su podebljali primanja za 153 eura, dok samac/samica s mirovinom od 4,361 kune, nije dobio ništa, ni tih 400 jednokratnih kuna.
Srednja klasa penzića tone u socijalu
Ostaje otvoreno i pitanje kako doista pomoći srednjoj klasi umirovljenika, onima s mirovinama višima od 600 eura, a koji su te svoje mirovine doista zaradili, što bi se moglo postići s uvođenjem dvije dodatne mjere - povećanjem osobnog neoporezivog odbitka sa sadašnjih 4.000 kuna odnosno 531 eura na najmanje 665 eura. Time bi se pomoglo i kategoriji umirovljenika koji su sada bili zanemareni, jer su „nedovoljno siromašni". Drugo je važno pitanje promijeniti model usklađivanja mirovina na način da onima s mirovinama do 300 eura budu indeksirane za 120 posto rasta povoljnijeg indeksa, sada vjerojatno onoga prema rastu cijena. Onima s mirovinama od 300 do 600 eura, usklađivanje bi moglo ići po stopi od 110 posto povoljnijeg indeksa, a onima sa više od 600 eura mirovina -za 100 posto povoljnijeg indeksa. Vlada još uvijek izbjegava ozbiljan razgovor o novoj formuli usklađivanja, ali s obzirom na porast siromaštva starijih osoba na 32,8 posto u populaciji 65 +, morat će ozbiljno promisliti o najboljim rješenjima za jačanje adekvatnosti mirovina.
I još nešto, umirovljenici će izmjenama Zakona o PDV-u, kojima će se zadržati najniža stopa PDV-a od 5 posto na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, za naknade za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječki, imati osigurano jeftinije grijanje i opskrbu energentima, a planira se kontrolom cijena nastojati obuzdati inflaciju.
