¸

LAZAR GRUJIĆ, POLITIČKA PLATFORMA UMIROVLJENICI ZAJEDNO

Već godinama su mediji, ali i saborska govornica, mjesto općeg blaćenja i vrijeđanja umirovljeničkih udruga, odnosno međusobnog podcjenjivačkog sukoba umirovljeničkih stranaka, kojih je u Hrvatskoj, navodno čak 19. Nakon prvog zajedničkog medijskog nastupa na poziv SUH-a svih glavnih umirovljeničkih stranaka i udruga 11. veljače 2021. godine kada su svi zatražili ograničavanje cijepljenja AstraZenecom samo na osobe do 65 godina, kako su učinile i brojne druge zemlje, i nije bilo pokušaja iskazivanja zajedništva. Ipak, i takvo korona-zajedništvo imalo je za posljedicu Vladin prvi jednokratni dodatak na mirovine najsiromašnijih, koji je obuhvatio čak oko 800 tisuća umirovljenika, a uslijedilo ih je još četiri. Dakle, potvrdilo se da itekako ima rezultata kad umirovljenici nastupe zajedno. Međutim, kratko je trajalo takvo programsko zajedništvo, a međusobni napadi su učestali. Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika, koja je uz Hrvatsku stranku umirovljenika najbrojnija po broju vijećnika na zadnjim lokalnim izborima, sada je koordinator za suradnju s udrugama Platforme Umirovljenici zajedno, osnovane 21. veljače 2023.

Ne razgovaramo o foteljama

1.    Temeljni razlozi za pokretanje političke platforme „Umirovljenici zajedno" je okupljanje umirovljeničkih stranaka radi zajedničkog izlaska na izbore. Umirovljeničke najveće udruge - Matica i Sindikat umirovljenika, međutim, nisu prihvatile takvu političku suradnju u kojoj se raspravlja o potencijalnim saborskim foteljama, već samo suradnju sa svim političkim strankama na programskim pitanjima od zajedničkog interesa za umirovljenike. Time se potaknulo umirovljeničke stranke da prouče i prihvate brojne inicijative i programske zahtjeve umirovljeničkih udruga. Slažete li se, gospodine Grujiću, s takvom definicijom suradnje?

„UMIROVLJENICI ZAJEDNO - Politička platforma" je zajednički naziv koalicije osam stranaka, sve su umirovljeničke izuzev jedne. U političkom smislu radi se o formalnoj koaliciji triju umirovljeničkih stranka koju čine: Stranka umirovljenika (SU), Blok umirovljenici zajedno (BUZ) i Demokratska stranka umirovljenika (DSU) plus još pet stranaka koje su se formalno pripojile SU-u i to: Akcija Slavonsko - baranjskih umirovljenika, Akcija hrvatskih umirovljenika Split, Zagrebački umirovljenici, Stranka penzionera Sisak i Hrvatska radnička stranka. Što se tiče suradnje s umirovljeničkim udrugama, kako one svojim statutima ne mogu podržati niti jednu konkretnu političku opciju, od početka smo zamislili da se ista bazira isključivo na programskoj suradnji, te smo stoga s umirovljeničkih udrugama SUH i MUH te s nekim drugim udrugama otvoreni za svaku inicijativu koja je kompatibilna s našim programom koji se gotovo potpuno poklapa s programima najvećih umirovljeničkih udruga.

Moram istaknuti i jednu zanimljivost u našem djelovanju, a to je da unutar „Umirovljenici zajedno - Političke platforme" ni u jednom trenutku nismo razgovarali, niti razgovaramo o „foteljama", već smo svu našu energiju i pozornost kao interesna politička opcija usmjerili na iznalaženje ili davanje podrške dobrim programskim rješenjima u svrhu poboljšanja standarda umirovljenika. Stava smo da se nema što pričati o „dijeljenju" bilo čega dok svojim djelovanjem na političkom polju ne dokažemo da imamo potporu umirovljenika odnosno biračkog tijela u redovitim anketama, a da bismo kompetentno zastupali njihove interese i u parlamentu.

2.    Zanimljivo je da je Platforma na prvom predstavljanju u javnosti stavila fokus na beskompromisnu borbu protiv siromaštva umirovljenika, odnosno na borbu za što bolji standard. Time je napravila važan iskorak prema stvarnom životu sve siromašnijih umirovljenika, odnosno u programsku cjelinu za koju se zalažu glavne umirovljeničke udruge. Sindikat umirovljenika je svoj program za 2023. od 53 točke ponudio Platformi kao zajedničku programsku osnovu. Koje ste programske prioritete „kooptirali" i u svoj program?

Rastuće siromaštvo umirovljenika najveći problem

Ako su nam svima, dakle umirovljeničkim udrugama i umirovljeničkim strankama, u fokusu umirovljenici, kao i oni koji će to postati, onda je rastuće siromaštvo umirovljenika ono što svi uočavamo kao najveći problem. U tom kontekstu jasno je da programski podržavamo sve ono što ide u prilog rješavanju problema uključujući i programske prioritete SUH-a, od kojih su gotovo svi uključeni i u naš program pod nazivom ''Zajedno smo jači''.

Započeli smo i veoma dobru suradnju s radničkim sindikatima zbog uske povezanosti problematike umirovljenika s problematikom zaposlenika, odnosno radnika. U tom smislu smo početkom svibnja održali i zajedničku javnu tribinu i tiskovnu konferenciju na temu izmjena poreznog zakonodavstva i predlaganog smanjenja doprinosa za prvi mirovinski stup. Suradnja umirovljeničkih stranaka, umirovljeničkih udruga i radničkih sindikata je prirodna i neophodna. Naše zajedničko djelovanje se temelji na tezi kako borba za prava umirovljenika započinje borbom za prava radnika što znači da je ugroza prava umirovljenika i prava radnika međusobno povezana. Beskompromisna borba protiv rastućeg siromaštva radnika i umirovljenika je naš zajednički zadatak i na tome ćemo udruženim snagama ustrajati sve do ostvarenja našeg cilja.

3.    U sve češćim javnim priopćenjima vaše Platforme, nažalost, sve se oštrije i katkad neprimjerenim rječnikom obrušavate na Hrvatsku stranku umirovljenika koja se nije pridružila toj zajedničkoj političkoj platformi. Time se ostavlja dojam da do stvarnog zajedništva na um irovljeničkoj političkoj sceni možda neće ni doći prije skorašnjih izbora. Kako Vi to vidite?

Ako pođemo od činjenice da je sadašnji predsjednik HSU-a Veselko Gabričević dobio povjerenje svojih članova na programu, odnosno javno danom obećanju, kako će odmah pokrenuti ujedinjenje umirovljeničkih stranaka, pa je to, čini se, sve preko noći zaboravio, onda stvari stoje malo drugačije od pogrešnog dojma da ih mi napadamo. Kad smo uvidjeli da HSU ne namjerava ništa poduzeti po pitanju obećanja u vezi udruživanja, to je Stranka umirovljenika prošlog ljeta pokrenula i formalnu inicijativu. Naglašavam da sam gospodinu Veselku Gabričeviću i HSU-u, osobno i u ime ove Političke platforme, poslao nekoliko poziva na programsku i političku suradnju. No, iz HSU-a smo dobili isključivo odbijenice, pa čak i poneku uvredu. Unatoč tome i dalje naglašavamo da su im vrata za suradnju i dalje otvorena, jer je takvo zajedništvo u interesu umirovljenika.

Značajna uloga Nacionalnog vijeća

4.    Možete li nam brojkama pojasniti stvarnu političku snagu umirovljeničkih stranaka, kako prema broju vijećnika, tako i prema Vašoj procjeni stvarnog političkog utjecaja svake od njih. Poznato je da više ne postoji niti jedan zastupnik u Hrvatskom saboru koji bi predstavljao neku umirovljeničku stranku, dok je Silvano Hrelja izbačen iz HSU-a. S obzirom da nam slijede trostruki izbori sljedeće godine, koja su vaša očekivanja za svake od njih?

Mnogi se na političkoj sceni vole pozivati na brojke kojima se u nedostatku argumenata pokušava nešto dokazati. No, činjenica je da najčešće broj članova stranke te mandata na lokalnoj ili nacionalnoj razini ne znače apsolutno ništa, ako te brojeve ne prati odgovarajući rejting. Dobiveni, odnosno trenutni mandati u političkom smislu ništa ne znače u kontekstu nekih sljedećih izbora i potencijalno raspoloživog biračkog bazena. Umirovljenička opcija s potencijalom od 1,2 milijuna birača ima veliku šansu postati relevantni politički faktor, pa je stoga udruživanje jedini ispravni put koji omogućava i pozitivan sinergijski učinak.

HSU formalno ima najviše članova, ustrojstvenih oblika, vijećnika i donedavno i jednog saborskog zastupnika, što znači da bi u usporedbi s npr. Strankom umirovljenika trebao imati barem pet puta veći rejting. No, stvarnost kaže da su SU sa 1,6 % i HSU sa 1,7 % po anketama poravnani, baš kao što je to slučaj i u drugoj anketi gdje BUZ ima 1,3 % podrške, a HSU samo 1,2 %. Ako zbrojimo rejtinge SU-a i BUZ-a, onda te dvije stranke imaju dvostruko veći rejting od HSU-a, mada bi po nekim brojkama HSU zapravo trebao biti barem peterostruko većeg rejtinga. HSU se već godinama vrti oko 1-2 % podrške birača, s tendencijom pada, a realnije stanje ćemo vidjeti kad se već u lipnju naša Platforma pojavi samostalno u anketama. Iz navedenog je jasno kako je u interesu svih umirovljenika da umjesto desetak ili više umirovljeničkih stranaka imamo jednu snažnu koja može biti relevantan politički faktor.

5.    Niz godina su umirovljeničke stranke dovodile u pitanje rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koje je u zadnjih desetak godina postao stabilni kanal socijalnog dijaloga s umirovljeničkim strankama i kanalizirao brojne promjene u mirovinskom, socijalnom i zdravstvenom sustavu. Točno je da ga je još 2010. godine premijerka Kosor osnovala kao parapolitičko tijelo u kojem su uz predstavnike Vlade i dvije umirovljeničke udruge, sjedili i predstavnici političkih stranaka. Što danas mislite o ulozi i značaju Nacionalnog vijeća?

O ulozi i značenju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe mislim isto sada kao i prije 13 godina kada je na inicijativu SU-a i MUH-a, odnosno mene i pok. Josipa Vinceka, uz dogovor s premijerkom Jadrankom Kosor, osnovano prvo Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe. Uloga Nacionalnog vijeća je savjetodavnog karaktera, stoga bi od koristi za sve bilo da ima još veći utjecaj na kreaciju mjera ili zakona koji se tiču umirovljenika. Pokazalo se da je osnivanje Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe dobra i korisna stvar za umirovljenike. Važnu ulogu ima i danas kad boje umirovljenika u tom tijelu brane samo SUH i MUH.

Nema nikakve dvojbe da su Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika Hrvatske kroz svoje djelovanje u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe dali i daju svoj veliki doprinos u kreiranju raznih Zakona i drugih Odluka s ciljem poboljšavanja statusa umirovljenika, prvenstveno vezanog uz materijalni položaj.

Zajedništvom do više umirovljeničkih zastupnika

6.    Očito je Vaše stajalište kako je za bolji položaj umirovljenika važno u Hrvatski sabor izabrati što više zastupnika umirovljeničkih stranaka, a to je i najčešća poruka većine umirovljenika. Kako ocjenjujete dosadašnjih 20 godina parlamentarnog statusa HSU-a, te devet i pol mjesečni parlamentarni status BUZ-a? Nije li ipak tužna istina da stariji glasači ipak nisu skloni glasati za umirovljeničke stranke, već ih prepoznaju kao česti prirepak velikih stranaka? A slična je situacija u većini zemalja?

Nesporna je činjenica da političku snagu i utjecaj svake opcije odnosno stranke u Hrvatskom saboru definira broj zastupnika koje opcija - stranka ima, kao i status u kontekstu člana parlamentarne većine odnosno opozicije. Da bi se postigao što bolji učinak i tako dobilo što više saborskih mandata smo i pokrenuli udruživanje kroz „Umirovljenici zajedno - Političku platformu" pozivajući umirovljeničke stranke i pojedince na političko udruživanje, te jačajući suradnju s umirovljeničkim udrugama kroz programsku suradnju.

Potpuno smo uvjereni da samo zajedništvom možemo polučiti izborni rezultat koji će brojem zastupnika u Hrvatskom saboru umirovljenicima konačno omogućiti ravnopravnu borbu za svoja prava, za mirovinu dostatnu za život dostojan čovjeka. Zajedništvo je uvijek davalo dobre rezultate stoga smo uvjereni da će se uz naš program i podrškom umirovljenika, kao i onih koji će to biti, dobar rezultat ostvariti.

Mišljenja sam da je HSU u 20 godina parlamentarnog statusa mogao i morao puno više uraditi, ali i da je neshvatljiv gubitak njihovog parlamentarnog statusa izbacivanjem jedinog saborskog zastupnika. Hreljin čin podržavanja parlamentarne većine mimo volje HSU-a, a radi brže implementacije novog zakonodavstva o obiteljskim mirovinama, je u interesu umirovljenika, pa ga stoga u tome javno podržavamo.

BUZ-ov zastupnik Špika se zbog prijevremenog raspuštanja osmog saziva Hrvatskog sabora nije imao dovoljno vremena pokazati u pravom svjetlu, no i u tom relativno kratkom roku je pokazao kako se beskompromisno bori za umirovljenike. On je, između ostalog, bio među prvim zastupnicima koji je u nekoliko navrata sa saborske govornice polemizirao na temu štetnosti drugog mirovinskog stupa, žestoko se usprotivio privatizaciji zdravstva, povećanju police za dopunsko zdravstveno osiguranje itd.

Mnogi od onih koji su danas umirovljenici od svoje mladosti su bili članovi neke od mnoštva stranaka, tako da se ne treba čuditi da ih danas veliki broj ne glasa za „svoju umirovljeničku stranku". Na nama je da ih uvjerimo da je vrijeme da misle i na sebe, a to ćemo najbolje napraviti ako im mi sami pokažemo da smo spremni surađivati bez obzira na sve ono što nas je u prošlosti dijelilo. Svijest o potrebi udruživanja i suradnje mora biti iznad bilo kojeg interesa, međusobnog sukoba ili otvorenog pitanja.

Podržavamo zahtjeve umirovljeničkih udruga

7.    Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika Hrvatske nastupaju u svim tijelima socijalnog dijaloga i pregovorima zajedno već godinama, a takvo je zajedništvo utjecalo i na uspjeh u poboljšanju položaja umirovljenika i brojnim izmjenama zakona. Ovih dana se na njihovu inicijativu mijenjaju dva zakona, gdje obje udruge sudjeluju i u radnim skupinama - Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe i Zakon o obveznim odnosima (dosmrtno i doživotno uzdržavanje). Sudjelovale su s brojnim prijedlozima i u radnoj skupini za obiteljske mirovine i obiteljski dodatak. Može li se očekivati da će vaša Politička platforma Umirovljenici zajedno i javno podržavati takve zakonske izmjene i buduće inicijative umirovljeničkih udruga, iako nisu politički dio vaše platforme?

„Umirovljenici zajedno" će sasvim sigurno, kao i u prethodnih godinu dana svog djelovanja podržati svaki prijedlog, zakon ili rješenje koje ide u korist umirovljenika i/ili radnika bez obzira jesmo ili nismo na bilo koji način sudjelovali u pripremi. Naravno da bi nam bilo drago, pa i poželjno da na odgovarajući način budemo uključeni u dogovore oko inicijativa. Osobno sam uvjeren da će naša Platforma u sljedećem sazivu Hrvatskog sabora imati značajan broj saborskih zastupnika koji će puno brže i lakše moći realizirati sve ono što zajednički budemo dogovarali na programskoj razini s umirovljeničkim udrugama.

To su mnoge stvari za promijeniti, primjerice, promjena izračuna osnovice za mirovinu, za što mi predlažemo da se mirovina za 41 godinu staža i 65 godina života računa na bazi 75% neto plaće u posljednjih ili vezanih 10 godina. Smatramo također i da mirovine sa sadašnjih 10,2% udjela u BDP-u treba podići na oko 12,5% što bi uz izmjenu izračuna osnovice doslovno preko noći iz zone siromaštva izvuklo više od dvije trećine umirovljenika koji su sada s mirovinom ispod linije siromaštva...

Podržavamo prijedloge SUH-a i MUH-a na pravo za 13. mirovinu, ukidanje instituta doživotnog uzdržavanja, uvođenje pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, izgradnju domova i dnevnih boravaka za starije, kvalitetnije usklađivanje mirovina, razdvajanje mirovina po posebnim propisima od ostalih, ukidanje penalizacije nakon 65. ili 70. godine, jednokratno povećanje mase sredstava za mirovine od 20%, redovitu uskrsnicu i božićnicu itd. Sve to, i brojne druge programske inicijative umirovljeničkih udruga, bilo bi lakše ostvariti sa što više umirovljeničkih zastupnika u Saboru.

Jasna A. Petrović

 

Nazovite nas: 01/4614-204
Pišite nam: suh-pov@hotmail.com
Povezano zagrebačke novosti

Jesmo li se otuđili od drugih?

Malo je potrebno da čovjek postane tužan, depresivan ili izgubi motivaciju. Svi smo različiti pa stoga i na život gledamo različito. Ono što nekoga...

Stanujem u plavom ananasu

GRAD ZA DEMENTNE Starenje stanovništva i sve veći udio starijeg stanovništva u općoj populaciji postali su globalni izazovi. Sigurno jedan od boljih...

NAJVAŽNIJI LJUDSKI ORGAN

Sedam savjeta za bolje zdravlje mozga > Budite u pokretu. Najbolji savjet koji se može dati u cilju održavanja mozga zdravim i mladim je aerobič-na...

Čuvanjem unuka do depresije?

ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE...

Slijedite svoje snove!

Odlazak u mirovinu trenutak je kad treba pogledati unatrag i prisjetiti se svakog propuštenog sna za koji smo rekli: "Možda jednog dana kad odem u...

Tko će doživjeti stotu

Prema podacima američke agencije CIA, procijenjeni najduži prosječni životni vijek u trenutku rođenja imaju građani Monaka sa 89,64 godine, slijedi...

U starosti je prirodno biti nagluh?

KAKOFONIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Neželjeni ili štetni zvukovi, odnosno buka, je jedno od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj...

Tužna starost bez brižnih kćeri

Stiglo je proljeće, oko nas je sve više raznobojnih procvjetalih voćki i poljskog cvijeća. S prvim sunčanim zrakama s dužim danima, dobili smo i...

Zijevaš glasno, podriguješ, kopaš nos...

ŠTETNE NAVIKE Ima tenisača koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju sa svojim sakoom i onih čije obrve naglo odskoče...

Vau i mijau za sreću

Odlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Umirovljenjem dobivamo novu ulogu u životu na koju se trebamo...

Nema zdravlja bez svakodnevnog kretanja

Nakon novogodišnjih blagdana obično poraste broj novootkrivenih dijabetičara. Naime, broj oboljelih od šećerne bolesti povećava se u svim krajevima...

Stres kao okidač bolesti

„Tko želi ostati snažan, zdrav, živjeti duže, mora biti umjeren u svemu. Boraviti na svježem zraku, brinuti se o svom tijelu, raditi tjelesne...

Zagrebački domovi bez ljubimaca

LJUBAV NA ČETIRI NOGE Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju...

Zvuk koji ubija

BUKA KAO ZDRAVSTVENI RIZIK Uhvaćeni smo u opasnu mrežu prekomjerne buke. Bez obzira radi li se o glasnom, iznenadnom zvuku ili o stalnom, jakom...

NAZOVI, PIŠI, DOĐI: PRAVNA POMOĆ STIŽE

Sve o novom modelu obiteljskih mirovina Prva od tri radionice u sklopu projekta „Nazovi, piši, dođi: pravna pomoć stiže" koji je financiran od...

Nema siromaške potpore bez bankovnog računa!

NACIONALNA NAKNADA ZA STARIJE OSOBE Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 31. siječnja 2023. je uputilo na...

Tata je u pravu

TEHNOLOGIJA „PAMETNOG" STARENJA Priča sin: "Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam......

Cijene su otišle u nebo

Josip Poljugan, predsjednik Podružnice SUH-a Granešinski Novaki Josipov životni put imao je razne zavoje, koji su ga na kraju u njegovoj 74. godini...

Sastavite svoj godišnji plan

Možete li vjerovati da je prošla još jedna godina i stigla nova? Meni je vrijeme naprosto prole-tjelo... Blagdani su prošli, a s njima i odmak od...

Gladovanje može biti kobno

PRAVI RECEPT ZA MRŠAVLJENJE Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za...

Borba protiv usamljenosti učlanjenjem u SUH

Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a i voditeljica Psihološkog savjetovališta Uvijek vesela i nasmijana, Biserka svojom pojavom odmah...

Blagdane ne dočekujte sami!

Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i...

Četkicom za zube izbjegnite smrt!

BOLNIČKA OPASNOST Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati...

Trebamo li doista dodatne vitamine?

DODACI PREHRANI Iako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi...