¸

NAJNIŽE MIROVINE

     Sada je godišnje doba sarme, pa je zgodno pogledati koliko je umirovljenika dopalo meso, a koliko riža ili zelje. Svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj umjesto mirovine koju je zaradio prima nešto što se zove najniža mirovina. Riječ je o ljudima koji su tijekom radnog staža imali ispodprosječne plaće, a temeljem formule izračuna mirovine bi dobili toliko niske mirovine da ih javni mirovinski stup mora zaštititi;

njihove bi mirovine bile niže od - najnižih. Za to se pobrinuo Zakon o mirovinskom osiguranju uvođenjem instituta najniže mirovi­ne. Time se radnicima jamči fiksni iznos mirovine za određen broj godina staža pomnožen s aktualnom vrijednošću jedne godine mirovinskog staža (koja trenutno iznosi 71,53 kune).

     Tko je radio samo 15 godina dobit će 1.072 kune mirovine, za 25 godina staža 1.788 kuna mirovine, a za 40 godina staža 2.861 kunu mirovine. No, ukoliko idu u mirovinu ranije nego što je propisani uvjet dobi za starosnu mirovinu, ostvarit će prijevremenu mirovinu, pa će im i ova najniža biti umanjena za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja.    Drugim ri­ječima, najniža se mirovina za uobičajenih pet godina ranijeg umirovljenja smanjuje za još 12 posto (do nedavno je penali- zacija bila puno viša!). Tako u Hrvatskoj postoji i mirovina niža od najniže, što u većini zapadnoeuropskih zemalja nije slučaj, jer najčešće koriste model minimalne mirovine, kakav je kod nas bio u primjeni do 31.12.1998. godine.

Od bogatih za siromašne

     Što bi po definiciji trebala biti takva najniža mirovina? Mi­nimalne mirovine su uobičajeni model unutar-generacijske solidarnosti u prvom javnom mirovinskom stupu kojim se pomaže radnicima s niskim primanjima da postignu mini­malni životni standard u starosti i tako smanje siromaštvo. One se isplaćuju na teret umirovljenika s visokim mirovinama, jer postoji kategorija tzv. najviše mirovine. No, je li moguće s takvim mirovinama normalno živjeti, kad se zna da su u prosjeku bitno ispod nacionalne linije siromaštva. Prosječna najniža mirovina u studenom 2021. godine iznosila je 1.790,37 kuna, dok zona rizika od siromaštva započinje na granici od 2.927 kuna, dakle prosječno iznose samo 61 posto od iznosa statistički predviđenog za puko preživljavanje samca.

     O koliko je umirovljenika riječ? Ako brojkama od 275.250 onih s najnižim mirovinama pridodamo i 10.265 onih s bivšim minimalnim mirovinama, to je ukupno 285.515 umirovljenika ili čak 25 posto svih mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. K tome, kako bi portret bio jasniji, čak 70 posto takvih „najnižih" umirovljenika su žene!

Drugi stup nema „minimalac"

     Dodatno treba naglasiti kako se u drugom, privatiziranom mirovinskom stupu ne primjenjuje nikakva solidarnost te za taj dio mirovine ne postoji institut minimalne ili najniže mirovine, već samo mirovina pokrivena mirovinskim doprinosima. To znači da u hrvatskoj realnosti u kojoj je svaka četvrta mirovina najniža, apsolutno je socijalno promašeno i opasno govoriti o potrebi daljnje privatizacije mirovinskog sustava. No, to je 'proširena' tema, iako je Vlada RH u svim strateškim i planskim dokumentima predvidjela daljnju privatizaciju.

     Bilo bi to, paradoksa li, čak dobro kad bi i u budućnosti najnižu mirovinu primao svaki četvrti umirovljenik. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u svojim statistikama čuva podatke o udjelu najnižih mirovina među novoumirovljenima od 2016. do 2020. godine i čini se da je nam prijeti eksplozija najnižih mirovina, jer je u zadnjih pet godina vidljivo kako udjel umirovljenika koji ostvare samo najnižu mirovinu prešao čak 40 posto! Godine 2020. čak 42 posto radnika umirovlje­nih u toj godini dobili su samo najnižu mirovinu. Riječ je o nevjerojatnom trendu, gdje za koju godinu prijeti da većina umirovljenika ostvari takvu mizernu mirovinu.

Povećanje kao ruganje

     Vlada je Nacionalnim planom oporavka predvidjela do 2026. povećati najniže mirovine po 1,5 posto u dva navrata, dakle za ukupno tri posto, što nije povećanje, već ruganje bijednima. K tome, to neće smanjiti udjel najnižih mirovina u ukupnom broju mirovina ostvarenih prema ZOMO-u. Za to su potrebni ozbiljniji zahvati, kao što je povećanje stope mirovinskog doprinosa sa 15 posto za javni stup i 5 posto za privatni drugi stup - na europski prosjek, ukidanje obveznog drugog mirovinskog stupa u korist jačanja dobrovoljnog stupa, povratak s modela najniže na minimalnu mirovinu, vezivanje minimalne mirovine na minimalnu plaću, cjelovito razdva­janje mirovina prema posebnim propisima i tzv. mirovina iz rada, promjena formule usklađivanja mirovina na stopostotni iznos rasta plaća ili cijena, revizija svih mirovina itd. Sve ovo je europski socijalni model, ali hrvatski neoliberali i moćna financijska industrija propovijedaju posve drugu priču: oni bi ukinuli sve elemente socijalne osjetljivosti i solidarnosti iz mirovinskog sustava!

     Nešto je tu jako bolesno i naopako u postojećem miro­vinskom sustavu kad više od 40 posto radnika, nakon što odrade prosječno 33 godine radnog staža, može očekivati samo najnižu mirovinu, 'poniženu' mirovinu obezvrijeđenih radnika s mizernim plaćama. A rješenje zasigurno nije daljnja privatizacija javnog mirovinskog sustava, jer bi takvo rješenje dovelo do još većeg siromašenja izraubanih umirovljenika. Čarobnog štapića nema, ali smjer mora biti ka jačanju adekvatnosti mirovina.

Jasna A. Petrović

Nazovite nas: 01/4614-204
Pišite nam: suh-pov@hotmail.com
Povezano zagrebačke novosti

Jesmo li se otuđili od drugih?

Malo je potrebno da čovjek postane tužan, depresivan ili izgubi motivaciju. Svi smo različiti pa stoga i na život gledamo različito. Ono što nekoga...

Stanujem u plavom ananasu

GRAD ZA DEMENTNE Starenje stanovništva i sve veći udio starijeg stanovništva u općoj populaciji postali su globalni izazovi. Sigurno jedan od boljih...

NAJVAŽNIJI LJUDSKI ORGAN

Sedam savjeta za bolje zdravlje mozga > Budite u pokretu. Najbolji savjet koji se može dati u cilju održavanja mozga zdravim i mladim je aerobič-na...

Čuvanjem unuka do depresije?

ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE...

Slijedite svoje snove!

Odlazak u mirovinu trenutak je kad treba pogledati unatrag i prisjetiti se svakog propuštenog sna za koji smo rekli: "Možda jednog dana kad odem u...

Tko će doživjeti stotu

Prema podacima američke agencije CIA, procijenjeni najduži prosječni životni vijek u trenutku rođenja imaju građani Monaka sa 89,64 godine, slijedi...

U starosti je prirodno biti nagluh?

KAKOFONIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Neželjeni ili štetni zvukovi, odnosno buka, je jedno od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj...

Tužna starost bez brižnih kćeri

Stiglo je proljeće, oko nas je sve više raznobojnih procvjetalih voćki i poljskog cvijeća. S prvim sunčanim zrakama s dužim danima, dobili smo i...

Zijevaš glasno, podriguješ, kopaš nos...

ŠTETNE NAVIKE Ima tenisača koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju sa svojim sakoom i onih čije obrve naglo odskoče...

Vau i mijau za sreću

Odlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Umirovljenjem dobivamo novu ulogu u životu na koju se trebamo...

Nema zdravlja bez svakodnevnog kretanja

Nakon novogodišnjih blagdana obično poraste broj novootkrivenih dijabetičara. Naime, broj oboljelih od šećerne bolesti povećava se u svim krajevima...

Stres kao okidač bolesti

„Tko želi ostati snažan, zdrav, živjeti duže, mora biti umjeren u svemu. Boraviti na svježem zraku, brinuti se o svom tijelu, raditi tjelesne...

Zagrebački domovi bez ljubimaca

LJUBAV NA ČETIRI NOGE Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju...

Zvuk koji ubija

BUKA KAO ZDRAVSTVENI RIZIK Uhvaćeni smo u opasnu mrežu prekomjerne buke. Bez obzira radi li se o glasnom, iznenadnom zvuku ili o stalnom, jakom...

NAZOVI, PIŠI, DOĐI: PRAVNA POMOĆ STIŽE

Sve o novom modelu obiteljskih mirovina Prva od tri radionice u sklopu projekta „Nazovi, piši, dođi: pravna pomoć stiže" koji je financiran od...

Nema siromaške potpore bez bankovnog računa!

NACIONALNA NAKNADA ZA STARIJE OSOBE Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 31. siječnja 2023. je uputilo na...

Tata je u pravu

TEHNOLOGIJA „PAMETNOG" STARENJA Priča sin: "Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam......

Cijene su otišle u nebo

Josip Poljugan, predsjednik Podružnice SUH-a Granešinski Novaki Josipov životni put imao je razne zavoje, koji su ga na kraju u njegovoj 74. godini...

Sastavite svoj godišnji plan

Možete li vjerovati da je prošla još jedna godina i stigla nova? Meni je vrijeme naprosto prole-tjelo... Blagdani su prošli, a s njima i odmak od...

Gladovanje može biti kobno

PRAVI RECEPT ZA MRŠAVLJENJE Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za...

Borba protiv usamljenosti učlanjenjem u SUH

Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a i voditeljica Psihološkog savjetovališta Uvijek vesela i nasmijana, Biserka svojom pojavom odmah...

Blagdane ne dočekujte sami!

Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i...

Četkicom za zube izbjegnite smrt!

BOLNIČKA OPASNOST Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati...

Trebamo li doista dodatne vitamine?

DODACI PREHRANI Iako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi...