¸

Istina o obiteIjskim mirovinama

     Nakon četveromjesečne stanke zbog izmjena na čelu Ministarstva rada, mirovinskog susta­va, konačno je 29. lipnja 2022. godine održa­na 8. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u čijem je radu uz predstavnike umi­rovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljeni­ka, te ministarstava financija, zdravstva, mirovinskog sustava, HZMO i HZZO-a, sudjelovao i novi ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić. Uvodno je pozdravio što je već prethodno održan s njim sa­stanak predsjednica umirovljeničkih udruga, čime mu je omogućen bolji uvid u probleme i interese umirovljenika. Ministar je naglasio kako je u fokusu interesa njegovog ministarstva, uz zadržavanje odr- živosti mirovinskog sustava, na prvom mjestu izbo­riti se za što bolju adekvatnost mirovina. Zahvalio je predstavnicima udruga što pokreću svoje inicijative i prijedloge, te je potvrdio kako se za te prijedloge već rade financijske analize i procjene, te će svakako dio tih prijedloga biti uključen na dnevni red predstoje­će radne skupine koja će analizirati ukupno stanje mirovinskog sustava.

     Piletić je najavio i ulaganje u projekat Zaželi, pro­jekte za poticanje aktivnosti starijih osoba u društvu, ali i značajan iznos za izgradnju 800 novih ležajeva u smještajnim kapacitetima u domovima.

Pomak na bolje

     Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak je iznijela kvalitetnu prezentaciju o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje su već proš­le prvu javnu raspravu, a poglavito se odnose na tri glavna segmenta: povećanje obiteljske mirovine sa 70 na 77 posto (za dvije osobe sa 80 na 88, a tri sa 90 na 100 posto); omogućavanje korištenja dijela obi­teljske mirovine uz osobnu prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu i to 27 posto obi­teljske; te, najposlije, povećanje najniže mirovine za ukupno 3%, i to u dva obroka, 2023. i 2025.

Sindikat i Matica su pozdravili što je njihovo du­gogodišnje programsko inzistiranje na uvođenju do­davanja dijela obiteljske mirovine konačno dočekalo zakonsku formu, te što je uvažavana dimenzija soli­darnosti i socijalne osjetljivosti.     Naime, Hrelja je po­kušao prikazati taj model kao univerzalni europski model, što on nije, već je u primjeni samo u nekoliko zemalja u EU. Ipak, riječ je u hvalevrijednom pomaku u mirovinskom sustavu koji će za 136 tisuća obitelj­skih umirovljenika omogućiti porast mirovine za de­set posto, a za daljnjih 155 tisuća stjecanje vlastite i dijela obiteljske mirovine i to od prosječno 510 kuna povišice. Komplementarno tome će dio obiteljskih mirovina profitirati i zbog porast najnižih mirovina.

Minimalna i maksimalna granica

     Ono što je značajno je da su uvršteni i minimal­ni i maksimalni iznos za kumuliranu mirovinu. Minimalna visina dijela obiteljske mirovine iznosi najmanje 3 AVM (aktualne vrijednosti mirovine), što od 1.1.2022. iznosi 219,39 kuna, ali ne više od 50 posto obiteljske mi­rovine. Maksimalna visina dijela obiteljske mirovine, tj. zbroj osobne i dijela obiteljske mirovine može iznositi najviše 80 AVM (od 1.1.2022. iznosi 5.850 kuna). U po­četku se, istina, činilo da bi mogle proći i pomalo neso- cijalni prijedlozi poput uvođenja imovinskog cenzusa, vrednovanja duljine uživanja mirovine (npr. oni koji žive kraće, njihove bi partnerice dobile više mirovine), ali se uspjelo iznaći kvalitetnije rješenje, koje je među boljima u EU (iza njemačkog, austrijskog i još ponekog modela).

     Ono što umirovljeničke udruge smatraju promaša­jem je uvođenje limita dobi od 65 godina za stjecanje prava na dio obiteljske mirovine uz zadržavanje vlastite. Naime, nema logike da se uvodi dodatni dobni kriterija, uz već postojeći za stjecanje obiteljske mirovine. SUH i MUH su predložili da se umjesto dosadašnjih 50 godina života dob za pravo stjecanja obiteljske mirovine poveća na 55 godina (s obzirom na povećan životni vijek žena), a ne da se omogućava stjecanje prijevremene starosne mirovine ženama sa 58 godina i 33 godine radnog staža, a onda moraju čekati na dio obiteljske mirovine još se­dam godina! Gdje tu logika?

Zašto dobni uvjeti od 65 godina?

     Tako da od popisanih uvjeta za stjecanje dije­la obiteljske mirovine: da je udovica/udovac (bračni/ izvanbračni drug, formalni/neformalni životni partner) jedini korisnik obiteljske mirovine; da ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu propisane ZOMO-om ili drugim posebnim propisom; da ima navršenih 65 godina života; da mirovina iz I. i II. mirovinskog stupa nije viša od 80 aktualnih vrijednosti mirovina (AVM), što od 1. siječnja 2022. iznosi 5.850 kuna (na 1.1.2023. iznos će biti veći ovisno o usklađivanju mirovina od 1.7.2022. i 1.1.2023.), dvojbenih je jedino navršenih 65 godina života. SUH i MUH su kroz javno savjetovanje zatražili da se taj uvjet briše. Pitanje je hoće li to proći, no bilo bi poželjno.

     Kako smo spomenuli, u planu je postupno dodatno povećanje najniže mirovine za ukupno 3 posto, i to 1. siječnja 2023. za 1,5 posto, te dvije godine kasnije 1. siječnja 2025. za još 1,5 posto. Obuhvat će biti više od 287.000 korisnika, za što je potrebno izdvojiti oko 99 milijuna kuna samo u 2023. godini. Povećanje najni­že mirovine se ostvaruje se bez podnošenja zahtjeva, a prve uvećane mirovine korisnici će primiti u veljači 2023. Umirovljeničke udruge smatraju da je riječ o sra­motno niskom iznosu koji naprosto ponižava umirov­ljenike s najnižim mirovinama, a posebno je nevjerojat­no da se isplaćuju s razmakom od dvije godine. Riječ je o dovoljno niskom iznosu da se isplati jednokratno, posebno u uvjetima galopa inflacije i porasta cijena koji ugrožavaju upravo one najranjivije.

Kada isto pravo na rad?

     U izmjene ZOMO uključen je i poseban status vatro­gasnim umirovljenicima, koji će, poput policijskih, voj­nih i braniteljskih umirovljenika dobiti mogućnost rada dulje od pola radnog vremena, uz zadržavanje pola mi­rovine. Predstavnice umirovljeničkih udruga su izrazito protiv takvih izmjena „skok na skok", već predlažu da se zakonom dopusti pravo rada svih pod istim uvjetima, i to na način da sami, ili u dogovoru s poslodavcem, bi­raju hoće li raditi pola radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine, ili cijelo radno vrijeme uz pola mirovi­ne. Neprihvatljivo je da u uvjetima kad u Hrvatskoj radi samo 1,5 posto umirovljenika, a u europskim zemljama oko 20 posto, neke kategorije umirovljenika budu privi­legirane, a druge diskriminirane.

     Konačno, pod razno, umirovljeničke udruge su po­novile svoj zahtjev da im se omogući sastanak s mini­strom financija u vezi dugogodišnjeg zahtjeva za ukida­nje dodatnog zdravstvenog doprinosa (od 1 i 3 posto) na mirovine, te za povećanje osobnog odbitka na 5.000 kuna. Ministar Piletić je već uputio u vezi toga dopis ministru Mariću, te se umirovljenici nadaju da će ubrzo doći do sastanka.

Izvor: Glas umirovljenika

Nazovite nas: 01/4614-204
Pišite nam: suh-pov@hotmail.com
Povezano zagrebačke novosti

Jesmo li se otuđili od drugih?

Malo je potrebno da čovjek postane tužan, depresivan ili izgubi motivaciju. Svi smo različiti pa stoga i na život gledamo različito. Ono što nekoga...

Stanujem u plavom ananasu

GRAD ZA DEMENTNE Starenje stanovništva i sve veći udio starijeg stanovništva u općoj populaciji postali su globalni izazovi. Sigurno jedan od boljih...

NAJVAŽNIJI LJUDSKI ORGAN

Sedam savjeta za bolje zdravlje mozga > Budite u pokretu. Najbolji savjet koji se može dati u cilju održavanja mozga zdravim i mladim je aerobič-na...

Čuvanjem unuka do depresije?

ISTRAŽIVANJE O ZDRAVLJU, STARENJU I UMIROVLJENJU U hotelu Westin u Zagrebu 1. lipnja 2023. godine održana je završna konferencija EU projekta „SHARE...

Slijedite svoje snove!

Odlazak u mirovinu trenutak je kad treba pogledati unatrag i prisjetiti se svakog propuštenog sna za koji smo rekli: "Možda jednog dana kad odem u...

Tko će doživjeti stotu

Prema podacima američke agencije CIA, procijenjeni najduži prosječni životni vijek u trenutku rođenja imaju građani Monaka sa 89,64 godine, slijedi...

U starosti je prirodno biti nagluh?

KAKOFONIJA NAŠA SVAGDAŠNJA Neželjeni ili štetni zvukovi, odnosno buka, je jedno od najprodornijih zagađenja današnjeg svijeta. Prema jednoj...

Tužna starost bez brižnih kćeri

Stiglo je proljeće, oko nas je sve više raznobojnih procvjetalih voćki i poljskog cvijeća. S prvim sunčanim zrakama s dužim danima, dobili smo i...

Zijevaš glasno, podriguješ, kopaš nos...

ŠTETNE NAVIKE Ima tenisača koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju sa svojim sakoom i onih čije obrve naglo odskoče...

Vau i mijau za sreću

Odlazak u mirovinu jedan je od najstresnijih događaja u životu svakog čovjeka. Umirovljenjem dobivamo novu ulogu u životu na koju se trebamo...

Nema zdravlja bez svakodnevnog kretanja

Nakon novogodišnjih blagdana obično poraste broj novootkrivenih dijabetičara. Naime, broj oboljelih od šećerne bolesti povećava se u svim krajevima...

Stres kao okidač bolesti

„Tko želi ostati snažan, zdrav, živjeti duže, mora biti umjeren u svemu. Boraviti na svježem zraku, brinuti se o svom tijelu, raditi tjelesne...

Zagrebački domovi bez ljubimaca

LJUBAV NA ČETIRI NOGE Za doživljaj i osjećaj doma vrlo je bitan i prostor doma za starije. U Hrvatskoj stanovnici domova za starije osobe nemaju...

Zvuk koji ubija

BUKA KAO ZDRAVSTVENI RIZIK Uhvaćeni smo u opasnu mrežu prekomjerne buke. Bez obzira radi li se o glasnom, iznenadnom zvuku ili o stalnom, jakom...

NAZOVI, PIŠI, DOĐI: PRAVNA POMOĆ STIŽE

Sve o novom modelu obiteljskih mirovina Prva od tri radionice u sklopu projekta „Nazovi, piši, dođi: pravna pomoć stiže" koji je financiran od...

Nema siromaške potpore bez bankovnog računa!

NACIONALNA NAKNADA ZA STARIJE OSOBE Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 31. siječnja 2023. je uputilo na...

Tata je u pravu

TEHNOLOGIJA „PAMETNOG" STARENJA Priča sin: "Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam......

Cijene su otišle u nebo

Josip Poljugan, predsjednik Podružnice SUH-a Granešinski Novaki Josipov životni put imao je razne zavoje, koji su ga na kraju u njegovoj 74. godini...

Sastavite svoj godišnji plan

Možete li vjerovati da je prošla još jedna godina i stigla nova? Meni je vrijeme naprosto prole-tjelo... Blagdani su prošli, a s njima i odmak od...

Gladovanje može biti kobno

PRAVI RECEPT ZA MRŠAVLJENJE Neželjeni kilogrami pronađu svoj put kojim će se naslagati na naše tijelo. I onda jednog dana počnemo popuštati remen za...

Borba protiv usamljenosti učlanjenjem u SUH

Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a i voditeljica Psihološkog savjetovališta Uvijek vesela i nasmijana, Biserka svojom pojavom odmah...

Blagdane ne dočekujte sami!

Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i...

Četkicom za zube izbjegnite smrt!

BOLNIČKA OPASNOST Higijena zubi nije bitna samo zbog oralnog zdravlja, već neredovito pranje ili korištenje nekvalitetnih četkica za zube može imati...

Trebamo li doista dodatne vitamine?

DODACI PREHRANI Iako uzimamo dodatke prehrani, da možemo bez problema konzumirati nezdravu, brzu hranu i ipak biti zdravi. Danas milijuni ljudi...